ZAOSTROG

Prema arheološkim nalazima, Zaostrog je bio naseljen i u rimsko doba o čemu svjedoče brojni antički spomenici među kojima je reljef boga Mitre i nadgrobni spomenik Aurelia Veturia koji se nalaze u zbirci zaostroškog samostana. Zaostorg je nekadašnje uporište srednjevjekovnih neretvanskih kneževa o čemu postoje brojni povijesni svjedoci.

Mjesto Zaostrog po prvi put se spominje 1494. godine na hrvatskom i turskom jeziku. U starom naselju Zaostrog nalaze se tri crkve; stara gotička Sv. Barbare, crkvica Sv. Roka iz 17. stoljeća i novija crkva Sv. Barbare iz 1872. godine.

Stanovnici Zaostroga su se počeli spuštati prema moru već u 17. stoljeću, a nakon velikog potresa 1962. godine, kao i ostali primorci iz podbiokovskih naselja, napuštaju Staro selo i naseljavaju se u novom Zaostrogu.

Uz prekrasnu dugu plažu i lučicu grade se moderno opremljene kuće za odmor i apartmani. Zaostrog je danas, zbog svojih prekrasnih pješčanih i šljunčanih plaža koje prati aleja borova, omiljeno turističko odredište Južnog jadrana.

Najpoznatije kulturno, vjersko i prosvjetno središte Gornjeg Makarskog primorja je Franjevački samostan Sv. Marije u Zaostrogu.

Franjevački samostan

U franjevačkom samostanu otvoren je muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti. Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, fra Andrija Kačić Miošić. U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povijesnim pismom - bosančicom, nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom.